Zakonom o doplatku za djecu definirane su tri cenzusne grupe:

Datum objave: 03. 7. 2019.

Što je prijedlog Izmjena Zakona o dječjem doplatku Vlade RH koji je u saboru RH usvojen 2018.g. ? Zašto je on nepravedan i nije u skladu proklamiranim ciljevima a to su : smanjenje dječjeg siromaštva općenito, prevencija socijalne isključenosti djece i zadržavanje ili podizanje kvalitete obiteljskog života ( jer ono što su oni napravili izgleda ovako)!?

Proračunska osnovica je 3.326,00 kn- koja se već desetljeće i više nije mijenjala:

1. grupa – u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 16,33% proračunske osnovice (543,14 kuna), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 299,34 kune, odnosno 9% proračunske osnovice po djetetu;

(Vlada RH za ovu najsiromašniju skupinu nije našla za shodno da poveća iznos dječjeg doplatka ili grupu proširi sa postotkom cenzusa recimo do 30% proračunske osnovice –NEMA NIKAVNIH IZMJENA).
Prosječan broj djece korisnika 60 035.

2. grupa u kojoj je prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva od 16,34 do 33,66% proračunske osnovice (543,14 kuna – 1.119,53 kune), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 249,45 kuna, odnosno 7.5% proračunske osnovice po djetetu

(Vlada RH nije ovu drugu grupu pravednije rasporedila, npr. od 30% osnovice do 50% osnovice-u njihovom prijedlogu-NEMA NIKAKVIH IZMJENA)
Prosječan broj djece korisnika 66 804.

3. grupa – u kojoj je prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva od 33,67% do 50% proračunske osnovice (1.119,53-1.663,00 kune), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 199,56 kuna po djetetu, odnosno 6% proračunske osnovice po djetetu.
Prosječan broj djece korisnika 135 007.

VLADA RH NAPRAVILA IZMEJNE 2018.G., TAKO DA SU PROŠIRILI BAZU ONIH KOJI PRIMAJU NAJMANJI DJEČIJI DOPLATAK NA NAČIN DA JE 3.GRUPA ODREĐENA OD 33,67% OSNOVICE DO 70% OSNOVICE- što je proširenje treće skupine koja je najmanje ugrožena i prima najniži iznos naknade.

Po usvojenim Izmjenama Zakona, Vlada RH je pripremila izmjenu koju je Sabor usvojio, a izgleda ovako:

Novo 3.grupa- u kojoj je prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva od 33,67 % do 70% proračunske osnovice ( 1.119,53 -2.328,2 kn), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 199,56 kuna po djetetu, odnosno 6% od osnovice po djetetu.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU
(14.06.2018.g.-Vlada RH)
Članak 1.
U Zakonu o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11, 112/12 i 82/15) članak 1.a mijenja se i glasi:
„Članak 1.a
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite (SL L 337, 20.12.2011.).“
Članak 2.
U članku 6. stavku 1. riječi „na temelju rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi“ zamjenjuju se riječima: „na temelju odluke nadležnog tijela“.
Članak 3.
U članku 10. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka za dijete koje pohađa srednju školu u kojoj srednjoškolsko obrazovanje traje 5 godina, doplatak za djecu pripada do završetka redovitog školovanja u srednjoj školi, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 20 godina života.“
U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. riječi: „prema propisima iz socijalne skrbi“ zamjenjuju se riječima: „prema posebnim propisima“.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.
Članak 4.
U članku 11. riječ „srednju“ briše se.
Članak 5.
U članku 16. točki 1. broj: „50“ zamjenjuje se brojem: „70“.
Članak 6.
U članku 17. stavku 3. broj: „50“ zamjenjuje se brojem: „70“. 6

Članak 7.
U članku 23. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„.(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta ako je zahtjev podnesen u roku od mjesec dana od rođenja djeteta.“
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
(1) Postupci za ostvarivanje prava na doplatak za djecu koji su pokrenuti, a nisu dovršeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11, 112/12 i 82/15).
(2) U postupcima u kojima je zahtjev podnesen u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona pravo na doplatak za djecu će se priznati od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Članak 9.
Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. srpnja 2019. godine.

Amandman ( Udruga obitelji s četvero i više djece- prijedlog 2019.g.)

Pozivajući se na načelo pravednosti, socijalne pravde i jednakopravnosti molim vas da se članak 17. ZAKONA O DJEČJEM DOPLATKU izmjeni u cijelosti na načina:

Članak 1.

Dosadašnji članak 17. briše se u cijelosti, mijenja se i glasi:
(1) Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 33,66% proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 12% proračunske osnovice, po djetetu.
(2) Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 33,67% i 70% proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 9% proračunske osnovice, po djetetu.

OBRAZLOŽENJE:

Pozivajući se na Ustavna načela u članku 1. Republika Hrvatska je jedinstvena, nedjeljiva i socijalna država, u članku 61. Obitelj je pod posebnom zaštitom države, u članku 62. Država štiti materinstvo, djecu i mladež te stvara socijalne, kulturne, odgojne , materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život molimo da se prijedlog dječjeg doplatka uskladi sa tim ustavnim načelima.
Pozivajući se na načelo pravednosti, socijalne pravde i jednakopravnosti molim vas da se članak 6. predloženih izmjena, izmjeni u cijelosti na gore navedeni način jer će tako ova izmjena biti pravičnija, socijalno osjetljivija i u skladu sa proklamiranom trojakom ulogom: prevencije siromaštva i socijalnog isključivanja djece, zadržavanja ili podizanja kvalitete obiteljskog života te pronatalitetnu funkciju.
Ovim promjenama bi bile definirane dvije cenzusne grupe i pravednija raspodjela grupa.
• Na ovaj način bi najsiromašnija skupina djece i obitelji ( 1. cenzusna grupa) bila ravnopravnija i manje diskriminirana od djece iz druge skupine (kućanstva kojima primanja ne prelaze 33,66% proračunske osnovice odnosno 1.119,53 kn), svako dijete bi dobilo pravo na 399,12 kn.(Obuhvat oko 127 000 djece).
• U drugoj cenzusnoj grupi koja bi se također ravnopravnije raspodijelila razlika primanja bi bila 1.208,67 kn, na način da bi obuhvat bio između korisnika koji imaju primanja. od 1.119,53 do 2.328,2 kn po članu obitelji, a svako dijete bi dobilo 299,34 kn.
(Obuhvat oko 135 000 djece).
Na ovaj način bi bila zadovoljena načela jednakopravnosti, jednake razmjernosti, socijalne pravde i jednakosti kao i načelo prevencije siromaštva i isključivanja djece najugroženije društvene skupine.

Košute, 13.06.2019.g.
Miljenko Marić, prof.
Predsjednik Udruge obitelji 4+ cetinskog kraja